arheologija1Sustavna arheološka istraživanja na nalazištu „Igralište“ u Crikvenici, koja se uz financijsku potporu Grada Crikvenice vrše od 2006. godine, i ove su godine rezultirala značajnim nalazima koji rasvjetljavaju način življenja na području Crikvenice, odnosno antičkog Ad turresa. Najznačajniji ovogodišnji nalazi na lokalitetu keramičarske radionice Seksta Metilija Maksima su dva groba iz 4. stoljeća. Grobovi pripadaju dječjim (oba oko 6 godina) kosturnim ukopima iz vremena funkcioniranja keramičke radionice. Jedan grob je bio orijentiran u smjeru sjever-jug i, nažalost, presječen je drenažnim  rovom iz 1984. godine. Rov je uništio noge i i zdjelicu kostura, a u grobu nije bilo drugih nalaza. Drugi grob, tek malo sjevernije, bio je orijentiran u smjeru istok-zapad. Kostur u drugom grobu je sačuvan cjelovito, uz četiri nalaza u grobu koji su namjerno priloženi pokojniku. Nađena je uljanica tipa Firma, po karakteristikama iz 4. stoljeća (proizvodile su se od 1. do 5. stoljeća). Na lampi je bila brončana igla, a do njih staklena perla s dva kanala i narebrenim ukrasom. Ovakve perle se pojavljuju pri kraju 3. stoljeća i traju do 5. st. Četvrti nalaz je vrč od loše žute keramike.

Za ovogodišnja  arheološka iskopavanja u Crikvenici sredstva  su osigurali Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Muzej Grada Crikvenice (Grad Crikvenica).

arheologija2Arheološka istraživanja proveo je Institut za arheologiju iz Zagreba unutar svog znanstvenoistraživačkog projekta „Sjeverno Hrvatsko primorje u kontekstu antičkoga obrambenog sustava“ (br. projekta 197-1970685-0683, koji podupire Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske), voditeljice dr. sc. Goranke Lipovac-Vrkljan.

Terenska istraživanja vodio je dr. sc. Bartul Šiljeg, a zamjenice su bile dr. sc. Ivana Ožanić Roguljić i Ana Konestra, suradnici na znanstvenoistraživačkom projektu uz pomoć Muzeja Grada Crikvenice.

 

Istraživanja su provedena na zapadnom dijelu lokaliteta te se nastavljaju na istraživanja iz 2009. godine, kad su u  probnom sondiranju ispod današnje šetnice uz Dubračinu otkriveni zapadni obrubni zid radionice. Uz njegovo vanjsko lice pronađeni su ostaci sustava antičke riječne brane. Ovim otkrićem upotpunjeno je saznanje o antičkom toku Dubračine koja je radionički prostor obrubljivala s dva svoja kraka: istočnim i zapadnim. Unutar proizvodnog prostora figline, otkriven je još jedan radionički objekt: otpadna jama za odlaganje pepela i luga, ostataka izgaranja ogrjevne mase iz peći. U jami su otkriveni cjeloviti keramičarski proizvodi koji će omogućiti lakšu klasifikaciju proizvoda i cjelovitu rekonstrukciju pojedinih tipova amfora koji su nešto novo u odnosu na amfore sa istočnog i središnjeg dijela lokaliteta.

 

Obradom keramičkog materijala iz prethodnih istraživanja ustanovljeno je 94 tipova različitih vrta posuda i 11 tipova amfora koje je proizvodila keramičarska radionica Seksta Metilija Maksima.

Keramički nalazi iz ovogodišnjih istraživanja potvrdili su već postojeće znanje o tipološkoj raznolikosti posuda i amfora koje su se proizvodile u Crikvenici, no uz to su ga i znantno proširili.

Neki predmeti koji su nam do sada bili poznati samo kao fragmenti, sada su se pokazali u skoro čitavom obliku te ih sada bolje razumijemo, a neke su posude i amfore do sada bile u potpunosti  nepoznate ili predstavljaju novu varijantu već poznatog oblika. Poglavito se to odnosi na nove oblike keramike tankih stjenki koja je služila kao fino stolno posuđe za serviranje i konzumiranje hrane.

 Osim nalaza iz otpadne jame otkriveno je i mnoštvo dijelova keramike tankih stjenki i terre sigilate koja se također proizvodila u Crikvenici. Pronađene su i tri brončane fibule, tzv.  fibule sa snažno profiliranom nogom koje datiraju u 1. i 2. stoljeće; dakle, iz vremena funkcioniranja radionice. Uz to su otkrivena i dva komada brončanog novca: jedan veći iz 1. stoljeća i jedan manji iz kasnoantičkog vremena. Nalazi stakla su uglavnom iz 1. stoljeća, a to su ostaci kobaltno plavog stakla i narebrenih posuda karakterističnih za kraj 1. stoljeća.