U Gradskoj vijećnici predstavljen nacrt Strategije gospodarskoga razvitka Grada Crikvenice od 2013. – 2022. godine
Objavljeno: 12.07.2013.

Jučer je u Gradskoj vijećnici predstavljen nacrt Strategije gospodarskoga razvitka Grada Crikvenice 2013. – 2022. godine koju je naručio Grad Crikvenica, a izrađuje je Ekonomski fakultet u Rijeci. U ovoj fazi izrade važne su povratne informacije javnog, privatnog i civilnog sektora Grada Crikvenice te se stoga održao radni sastanak s gospodarstvenicima, predstavnicima lokalne vlasti, društvenih djelatnosti, ustanova, te udruga koji svojim prijedlozima i rješenjima mogu pridonijeti kvalitetnoj izradi ovoga strateškog razvojnog dokumenta. Osnovni cilj radionice bio je definirati smjernice budućeg gospodarskog razvoja prema principima održivog razvoja.   

Na prvoj radionici okupili su se gospodarstvenici i predstavnici lokalne vlasti, a na drugoj predstavnici društvenih djelatnosti, ustanova i udruga. Voditeljica projektnog tima Ekonomskog fakulteta, dr. sc. Nada Denona Bogović, predstavila je rezultate analize gospodarstva Grada Crikvenice s naglaskom na period od 2008. do 2011. godine koji je uslijed globalne ekonomske krize obilježila stagnacija gospodarstva te rast nezaposlenosti i pad investicija. Najznačajnije gospodarske djelatnosti su turizam i trgovina, čiji se udio u ukupnim prihodima grada smanjio s 35 na 30%. Jedan od problema u Crikvenici je negativno demografsko kretanje, odnosno postupno starenje stanovništva, što bi moglo biti ograničenje budućem razvoju zbog nedostatka radne snage. S druge strane, Crikvenica bilježi veliki broj doseljenih stanovnika. Visoki prihodi od imovine ukazuju na činjenicu da Crikvenica ima više stanova nego stanovnika, odnosno veliki broj vikendica.

Najveća prepreka razvoju Grada Crikvenice čije gospodarstvo u glavnini počiva na turizmu i trgovini  je sezonalnost poslovanja i gospodarska stagnacija. Crikvenički BDP je povećan s 4.800 eura u 2008. godini na 5.200 eura u 2011. godini, što je dvostruko manje u odnosu na hrvatski prosjek, čemu je djelomično kriva i siva ekonomija.

Sudionici radionice u raspravi su se složili da je nužno potrebno osmisliti načine za produženje turističke sezone. Gospodarstvenici i djelatnici u turizmu su iznijeli svoju viziju problema i potencijalna rješenja. Govorilo se o potrebi podizanja kategorizacije hotela, kvalitetnoj privatizaciji hotelske kuće „Jadran“, razvijanju brenda destinacije, raznim oblicima poticaja za poduzetnike, nužno potrebnim mladim školovanim kadrovima u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, privlačenju gostiju veće platežne moći. Također je istaknut problem privatnih hotela u centru grada koji su u stranom vlasništvu, a nisu u funkciji, iako se nalaze na najatraktivnijim gradskim lokacijama. Istaknuta je potreba za sinergijom i zajedničkim djelovanjem svih aktera u turizmu, posebno u domeni promocije i udruženog oglašavanja. Također, potrebno je odrediti razvojne prioritete – hoće li se u Crikvenici razvijati zdravstveni, sportski ili neki drugi oblik turizma. Pitanje koje je bitno za izradu Strategije, je li uz turizam moguće razvijati druge gospodarske djelatnosti, i gdje, ostalo je bez konkretnog odgovora. Sudionici radionice su se složili da je Crikvenica ograničena u smislu prostora, ali da je razvojni potencijal velik, posebno u suradnji s Vinodolskom općinom.

Nakon rasprave, svi sudionici radionice ispunili su opsežan upitnik koji će biti podloga za smjernice koje će se u sljedećoj fazi izrade ugraditi u Strategiju razvoja. 

Ove internetske stranice koriste kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica.

Top