Pavlini u Crikvenici  - izložba u Gradskoj galeriji Crikvenica
Objavljeno: 12.05.2017.
„Pozvani smo zamišljati i izgrađivati svoj grad, ali i društvo i državu, zapravo cijelu Europu, kao „luku različitosti“ i „luku zajedništva“, zajedništvo u različitosti i različitost u zajedništvu.

To je, kako kršćani vjeruju, izvorna Božja zamisao s čovjekom i svijetom, a za sve bi trebala biti, neovisno o religiji i svjetonazoru, izazov humanosti i uljudbe.“

(Iz poruke riječkog nadbiskupa mons. dr. Ivana Devčića u povodu izbora Rijeke za europsku prijestolnicu kulture)

„Kad se čovjek s marom predaje različitim filozofskim, povijesnim, matematičkim i prirodoslovnim disciplinama te se bavi umjetnostima, on može vrlo mnogo pridonijeti da se ljudska obitelj uzdigne do uzvišenijih vidika istine, dobrote i ljepote...“ (Gaudium et spes, 57)

Crikvenički pavlini bili su redovnici koji su svojim znanjem i majstorstvom prenosili kulturu i nauk vjere. Njihovi samostani bili su žarišta duhovne i političke moći, a njihovo znanje o gospodarstvu, zanatstvu, znanosti, ljekarništvu i umjetnosti biva temeljem obrazovanja ondašnjeg vremena. Prenosili su kako glagoljašku tako i latiničnu pismenost. U njihovu su samostanu naučavali mnogi znanstvenici, profesori, filozofi, umjetnici, arhitekti, matematičari, liječnici i ljekarnici, ali isto tako i zidari, klesari, poljodjelci i gospodarstvenici.

Njihovo je djelovanje utkano u same temelje grada Crikvenice i njenog današnjeg gospodarskog, kulturnog i sakralnog izgleda. Od velike je važnosti stoga upućivati učenike u istraživanje o njihovu radu, ne bi li im oni tako postali jedni od životnih uzora u zalaganju i promicanju općeljudskih vrednota. Putem likovnog stvaralaštva učenici otkrivaju i vlastite darove, postavljaju pitanja i pronalaze odgovore s ciljem otkrivanja smislenosti života, obogaćivanja vlastite osobnosti i društva.