Održana javna tribina u sklopu projekta "Otpad uredi, kune uštedi"
Objavljeno: 14.12.2018.
U srijedu se u Gradskoj vijećnici u Crikvenici održala javna tribina u sklopu projekta „Otpad uredi, kune uštedi“ na temu „Kako uštedjeti na računima za smeće?“.

Organizatori javne tribine bili su Eko-Murvica d.o.o. u suradnji s Udrugom Žmergo. Cilj javne tribine bio je informirati građane kako uštedjeti na računima kroz pravilno odvajanje otpada. Na početku tribine prisutne je predstavila Helena Traub iz Udruge Žmergo koja surađuje s Gradom Crikvenicom na provedbi projektnih aktivnosti u sklopu projeka „Otpad uredi, kune uštedi“. Udruga Žmergo tijekom mjeseca prosinca u crikveničkom vrtiću i školama provodi kreativne eko-radionice s djecom, učenicima, odgojiteljima i nastavnim osobljem koje su odlično prihvaćene. Javna tribina također je jedna od aktivnosti u sklopu projekta koju je u suradnji s Udrugom Žmergo organiziralo crikveničko komunalno društvo Eko-Murvica. Prepuna Gradska vijećnica najbolji je dokaz da je građanima ova tema itekako zanimljiva. Načine uštede na računima kroz odvojeno prikupljanje otpada, recikliranje i kompostiranje prezentirali su direktor Eko-Murvice d.o.o. Lovorko Gržac i njegove suradnice Sonja Polonijo i Darija Perković.

Na početku javne tribine istaknuto je da je Hrvatska kao članica Europske unije do 2020. godine dužna povećati količinu reciklabilnog otpada za 50 posto. Ako to ne ispuni, slijede penali, a kazne se neće plaćati iz proračuna RH, već gradovi i općine koji ne uspiju odvojiti dovoljne količine otpada. Iako je Crikvenica među boljim gradovima u RH kada je riječ o održivom gospodarenju otpadom (stvaramo 11 % manje otpada od hrvatskog prosjeka i 37 % manje od prosjeka naše županije), moramo biti još bolji jer se odvaja tek oko 24 % otpada, a cilj je doseći 50 %. Grad Crikvenica sustav odvojenog prikupljanja otpada ima još od 2001. g. kada je provodila pilot-projekt odvoza otpada te prva u Hrvatskoj uvela obračun skupljanja i odvoza otpada prema veličini zadužene posude. Danas je taj sustav standard za cijelu Hrvatsku.

Većini građana je već poznato da Eko-Murvica besplatno dijeli vrećice za odvojeno prikupljanje otpada koje prikuplja jednom tjedno, a na tribini je detaljno pojašnjeno i koji otpad ide u koju vrećicu. Razlog za zadovoljstvo je otpad odvaja veliki broj kućanstava, ali mnogi pogriješe pri odvajanju pa stave otpad u pogrešnu vrećicu, što često završava kontaminacijom ispravno odvojenog otpada. Papir i karton idu u plave vreće, no tetrapaci idu u žutu vreću za plastiku. Među suhi papir ne idu ni prljave salvete ni maramice – one se odlažu u miješani otpad. U vreću za plastiku ne idu višeslojne ambalaže kao što je ona za čips, koja se ne može reciklirati. U crvenu vreću idu metali poput konzervi za hranu, ali ambalažu u kojoj su bile opasne tvari treba predati u garažu Eko-Murvice u Vinodolskoj ulici ili u trgovinu gdje je kupljena. Isto vrijedi za baterije, akumulatore i sl. Za staklo nema posebne vreće, ali i ono se prikuplja jednom tjedno. Pravilnim odvajanjem papira, plastike, metala i stakla može se znatno smanjiti količina miješanog komunalnog otpada, a time i iznos mjesečnih računa. Procijenjeno je da građani koji djelomično odvajaju otpad mogu uštedjeti oko 300 kn godišnje, a oni koji ga u potpunosti odvajaju i do 600 kn. Da bi se maksimalno smanjio varijabilni dio računa, uz ove četiri frakcije treba odvajati i tekstil te kuhinjski i zeleni otpad. U gradu postoji nekoliko spremnika za tekstil, a biootpad bi trebalo kompostirati kod kuće. U pilot-projektu kompostiranja već sudjeluje tristotinjak kućanstava, a Eko-Murvica će u sklopu ovoga projekta održati i radionice na temu kompostiranja kako bi se s ovom tematikom upoznalo što više građana.

Građani su bili vrlo zainteresirani za ovu tematiku, a najviše ih je zanimalo kako se formira fiksni dio cijene zbrinjavanja otpada. Naime, pri formiranju cijene u obzir se uzima i kvadratura stana ili kuće pa je bilo prijedloga da se u obzir uzme i broj članova kućanstva. Panelisti su, međutim, istaknuli da su na ovaj način obuhvaćeni i vikendaši te, kada ne bi bilo fiksnog dijela, dio troškova koje stvaraju vikendaši i turisti snosili bi stalni stanovnici grada.

Kako je bilo pogledajte u videoprilogu u nastavku.

 

DIGITALNA BROŠURA