Tretiranje borova protiv borovog prelca
Kategorija:
Novosti

Kako je u veljači 2021. zabilježen povećani broj borovog prelca, te su zaprimljene i prijave građana o kolonijama gusjenica, pretpostavlja da se ove godine izleglo više leptira, koji potom polažu jajašca na borove iglice krajem ljeta.

Upravo zbog toga Eko – Murvica i Grad Crikvenica ove su godine proveli preventivnu zaštitu protiv borovog četnjaka, popularno zvanog borov prelac. Izvršena je preventivna kemijska zaštita, a na najfrekventnijim lokacijama gnijezda, odnosno zapredci borovog četnjaka uklonjeni su i mehanički, uz pomoć autokošare.

Svjesni činjenice da gusjenice borovog prelca imaju otrovne iglice, koje prilikom dodira mogu izazvati alergijske reakcije kod kućnih ljubimaca i ljudi, ove smo mjere poduzeli pravodobno, dok su ličinke još u gnijezdu. Naime, poteškoće se obično javljaju tijekom veljače ili ožujka, tada počinju pozivi građana i zapažaju se kolonije gusjenica borovog četnjaka na tlu, no bilo kakva mjera (osim fizičkog uništavanja gusjenica na tlu) tada je samo kozmetičke prilike, budući da su gusjenice već izašle iz zapredka i njihovo skidanje samo je estetskog karaktera.

Borov četnjak (Thaumatopoea pityocampa Schiff.) je leptir, najrašireniji šumski štetnik područja Mediterana. U našim uvjetima odrasli leptiri se pojavljuju polovinom srpnja, pa do konca kolovoza, kada nakon oplodnje ženke polažu jaja na borove iglice, posebno crnog, brucijiskog, a manje alepskog bora ili vrlo riijetko cedrova. Zanimljiv je podatak da ženka položi oko 70 – 300 jajašaca iz kojih se oko mjesec dana kasnije izlegu vrlo male gusjenice. Dakle, već u rujnu nama „nevidljive“ gusjenice prisutne su na borovima. Gusjenice se hrane iglicama u blizini legla i sele nekokoliko puta, dok pred zimu stvaraju stalni i konačni zapredak iz kojeg izlaze samo noću, hrane se iglicama, a danju se vraćaju u zapredak koji postaje sve veći i čvršći. Kreću se i vraćaju u gnijiezdno slijedeći nit koju ostavljaju prilikom izlaska.

U veljači gusjenice silaze na zemlju i često ih vidimo u zadivljujućim kolonijama (zbog čega se u nekim jezicima nazivaju i „hodočasnice“ u potrazi za mjestom gdje će se zakukuljiti pod zemljom, gdje će ostati do ljeta, kada se ciklus ponavlja. I upravo je radi toga tretiranje i uklanjanje zapredaka u to doba od male koristi. U se to doba na stablima borova vidi defolijacija i ovisno o jačini najezde, veće ili manje količine grana bez iglica. Kod starijih stabala obično se stabla ne suše, već kroz proljeće izrastu nove iglice, a do sušenja stabala rjeđe dolazi kod mlađih primjeraka kod kojih može ponekad  doći do potpune defolijacije.

X
Skip to content