Poetsko-glazbeni susret EGLEN OD FAJDE postaje svakim novim susretom sve prepoznatljiviji i unikatniji. Svakim novim susretom sve veći je interes književnika i pisaca, ali ovaj put naglasak je bio na kladuškim autorima. Mnogobrojnoj publici u dvorani “Zora” predstavili su se Zemina Suljanović s knjigom “Tkaljo moja tiha”, Silvana Jovanović iz Srbije s adresom u Velikoj Kladuši sa zbirkom pjesama “Oblak ispod kože”, Suad Okanović s odlomkom iz historijskog romana “HRNJICE”, Fikreta Muslić, autorica knjige “Kladuške heroine”, dok su Damir Maras i Denis Beganović bili jedini autori iz Hrvatske. Pjesme domaćina susreta izvodile su voditeljica programa Sedžida Beganović-Isaković i Neila Beganović. U glazbenom dijelu programa nastupili su KUD “Tono Hrovat”, Velika Kladuša s folklornom sekcijom i vokalnim ansamblom. Pored gostiju iz Bosne i Hercegovine, ovu večer su upotpunili i nastupi domaćeg hora bošnjačke nacionalne manjine Grada Crikvenice “Jadranski dragulji” te nastupi prof. Darka Majstorovića s učenikom Ivanom Jovanovićem.
Domaćin susreta, predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Grada Crikvenice, u svom izlaganju poručio je: “Ako naziv ove manifestacije prevedemo na naše standardizacijske jezike, dobijemo naziv RAZGOVOR OD KORISTI. Velika je korist od ovog programa jer on dopunjuje mjesec knjige i obogaćuje kulturnu ponudu Grada Crikvenice. Ovaj mjesec, odnosno 25. novembra, je i Dan državnosti naše domovine Bosne i Hercegovine, kojeg vam od srca čestitam. Također, 25. novembar je odabran kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a ja večeras želim naglasiti da živim u gradu u kojem gotovo svim institucijama upravljaju žene koje se bore da nema nikakvog nasilja u našem gradu. Iz naše policijske postaje već nekoliko puta je potvrđeno da je Grad Crikvenica grad s najmanjom stopom kriminaliteta u Hrvatskoj. U ovom gradu se maksimalno uvažavaju prava svih etničkih i vjerskih zajednica, u ovom gradu se puno ulaže u natalitetnu politiku i mlade. Ovaj će grad biti grad dobre budućnosti ako ga svi budu voljeli kao što ga vole svi oni koji ga svugdje pozitivno promoviraju. Neka nam vječno živi naša Crikvenica. Dobro nam došli i uživajte u EGLENU OD FAJDE,” poručio je Beganović.
Prisutnima se obratila i zastupnica u Federalnom parlamentu Bosne i Hercegovine, prof. Bisenija Mušedinović. U uvodnom izlaganju najprije se zahvalila domaćinu Beganoviću i Gradu Crikvenici na pozivu.
“Danas ovdje zaista osjetimo emociju koja se zove ljubav i koja je najplemenitija. Nas danas ovdje okuplja ljubav jednih prema drugima, ali isto tako ljubav prema našoj jednoj i jedinoj domovini Bosni i Hercegovini. Ovih dana u našoj domovini obilježavamo 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine, kada je naša domovina prije 81 godinu u Mrkonjić Gradu potvrdila opredjeljenje jedinstva i zajedništva. Mi u Bosni i Hercegovini uvijek živimo tako, još od vremena srednjovjekovne bosanske države, iako smo poput ekvilibrista bili između istoka i zapada, znali smo čuvati ono naše autentično. O Bosni i Hercegovini govore mnogi, o njoj pišu mnogi, ali mi koji živimo Bosnu i Hercegovinu znamo koliko ljubavi imamo prema našoj domovini i koliko je svakim našim damarom osjećamo. Jedan književnik je rekao za našu domovinu: ‘Ezan, zvona sahat-kule u Bosni se čuju, to je naša domovina.’ Ovaj poetsko-glazbeni susret od Denisa je zapravo pokazatelj kako treba živjeti u zajednici u kojoj jeste, ali isto tako u zajednici treba čuvati maticu sa svojom domovinom u kojoj ste ponikli, u kojoj ste rođeni i povezivati nas međusobno, jedni drugima darivati ono što je najbolje. Ovdje ćete danas imati priliku slušati književnike, čuti naše pjesme s kojima se ponosimo jer one su dio našeg identiteta, a isto tako vidjeti, čuti i uživati u bosanskim igrama. I ovo danas, ova nošnja koju ja nosim na sebi, naše dimije, anterije, dukati, fesovi, to je Bosna i Hercegovina, to je identitet. Bosna i Hercegovina je jedno jedinstvo različitosti. Pišimo, pamtimo, učimo i budimo u budućnosti ona slava koja još od srednjovjekovne bosanske države svjedoči o našoj domovini. U budućnosti želim da budemo još bolje komšije, da budemo još bolji insani jedni prema drugima. Na tom putu neka nas vodi ljubav jednih prema drugima, ljubav prema dragom Bogu i ljubav prema našim domovima.”
Muslimani u Gradu Crikvenici su jako dobro integrirani u društvo, a 13.9. ove godine navršilo se 31 godina od otvaranja molitvenog prostora Džemata Crikvenica u Vukovarskoj ulici u Dramlju. Angažmanom džematlija i ostalih vakifa, u priču oko detaljnog renoviranja i moderniziranja navedenog prostora uključio se i Grad Crikvenica. Svemu tome prethodio je sastanak kojeg je inicirao predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Grada Crikvenice Denis Beganović zajedno s glavnim imamom Medžlisa islamske zajednice Rijeka Hidajetom ef. Hasanovićem te predsjednikom džemata Crikvenica i članom odbora Medžlisa islamske zajednice Rijeka Safetom Dizdarevićem u poglavarstvu Grada Crikvenice.
Bila je ovo jedinstvena prilika da se obrati i glavni imam Medžlisa islamske zajednice Rijeka Hidajet ef. Hasanović. On se u svom izlaganju zahvalio Gradu Crikvenici i zamjenici gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika Ivoni Matošić Gašparović na velikoj pomoći kod navedenih aktivnosti te pored prigodnih pozdrava uzvanika i svih prisutnih između ostalog poručio:
“Islamska zajednica u našoj županiji dugi niz godina djeluje nesmetano, točnije od 1965. godine, i naš dugotrajni rad i zalaganje rezultirali su jednim velebnim zdanjem, izgradnjom islamskog centra u Rijeci koji je svečano otvoren 2013. godine. Uporedo s tim, devedesetih godina javila se potreba i za prostorom u gradu Crikvenici gdje bi muslimani prije svega petkom džumu-namaz mogli nesmetano obaviti i evo sada polako prolazi već 30 godina kako u ovom gradu postoji džemat, kako mi kažemo, ili župa, kako bi naši susjedi katolici kazali. Nesmetano se muslimani okupljaju u Vukovarskoj 72 u Dramlju. Nakon 30 godina, kao i svaki prostor, zahtijeva osvježenje, renoviranje i mi smo se obratili dijelom i našem Gradu Crikvenici gdje je gradonačelnica Ivona Matošić Gašparović nesebično pomogla da bi taj prostor bio puno ljepši i ugodniji kako bi ga mogli koristiti za obavljanje vjerskih potreba. Stoga sam htio iskoristiti ovu priliku s obzirom da je većina ovdje muslimana koji pripadaju džematu Crikvenica pa sam upravo htio ovako javno zahvaliti Gradu Crikvenici i vama osobno na doprinosu kojeg ste dali za renoviranje prostora u Crikvenici.”
“Drago mi je što smo se okupili u ovako velikom broju i da je naša dvorana Zora ispunjena. Želim zahvaliti našim uvaženim gostima koji su se odazvali Denisovom pozivu i došli danas u Crikvenicu uživati sa nama u ovom prekrasnom programu. Vjerujem da sve ovo što ste pripremili večeras je utoplilo i ispunilo vaša srca kao i moje. Velika zahvala Denisu što na najljepši mogući način prikazuje i njeguje bošnjačku kulturu i prenosi na mlađe generacije i što je s ponosom pokazuje svima nama koji živimo ovdje u Crikvenici. Posebno moram priznati da su me ganule njegove riječi s kolikom je ljubavlju govorio o Crikvenici, o svom drugom domu i moram priznati da mi je velika čast biti na čelu jedne ovakve zajednice. Zajednice koja njeguje zajedništvo, koja prihvaća svakoga i u kojem ne postoje razlike, gdje su ljudi prije svega ljudi, jedni druge volimo i poštujemo. Iznimna mi je čast biti večeras sa vama i želim vam puno sreće u vašem radu i da se opet ovako okupimo, njegujemo zajedništvo i poštujemo jedni druge i dalje.” izjavila je gospođa Matošić Gašparović.
Na kraju izlaganja, glavni imam Medžlisa islamske zajednice Rijeka uručio je Gradu Crikvenici i zamjenici gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika, Ivoni Matošić Gašparović zahvalnicu u ime Medžlisa islamske zajednice Rijeka i Džemata Crikvenica.
U ime ambasade Bosne i Hercegovine i Nj.E. dr. Elme Kovačević-Bajtal, prisutnima se obratio ministar-savjetnik gospodin Zoran Perković i poručio: “Poštovani gospodine Beganović, poštovana vršiteljice dužnosti gradonačelnika Grada Crikvenice, gospođo Matošić Gašparović, uvaženi i časni ef. Hasanoviću, poštovane članice i članovi Bošnjačke zajednice u Crikvenici i PGŽ, poštovane zemljakinje i zemljaci, drage Kladušanke i Kladušani. Sve vas pozdravljam u ime mojih kolegica i kolega iz veleposlanstva BiH u Republici Hrvatskoj. Pozdravljam vas u ime veleposlanice dr. Elme Kovačević-Bajtal i u svoje osobno ime. Nakon ovih krasnih književnih ulomaka, poezije i pjesme nije lako govoriti. Kako kažu u Bosni, što god ja rekao, znam da sam donji. Ali evo, ja ću ipak reći par riječi o onom što je posao i zadatak mojih kolega i mene. Dakle, nastojimo biti prisutni u svakom dijelu ove prekrasne zemlje u kojoj živite i boravite, i u kojoj žive i borave ljudi iz BiH. Ne postoji ni jedan kraj Hrvatske u kojem nema neki oblik organiziranja građana iz BiH. Bilo da su organizirani kroz nacionalnu manjinsku zajednicu, kao recimo Bošnjačku nacionalnu zajednicu u Crikvenici, bilo kroz zavičajne zajednice različitih dijelova BiH. Svaka od tih zajednica nastoji kroz igru i pjesmu, kroz podizanje novih generacija, sačuvati običaje kraja i sredina iz kojih dolaze, običaje koji su dio vlastitog identiteta koji nose sa sobom. Nije slučajno da je BiH, u okviru skromnih financijskih mogućnosti, prepoznala sve to pa je otvorila kulturni informativni centar u Zagrebu, s namjerom da taj kvalitetan prostor bude prepoznat kao mjesto gdje će svi naši ljudi prve, druge ili treće generacije, koji nesporno imaju duha, moći prezentirati ono najbolje što mi u BiH imamo. A imamo puno toga dobrog i imamo to lice našeg čovjeka, duh našeg čovjeka kojeg želimo pokazati i ovoj zemlji s kojim možemo biti ponosni. Uz sve probleme koje vidimo na površini i koje imamo, to je sa pjesnicima, slikarima, glazbenicima, književnicima. U tom kulturnom centru ove godine organizirali smo preko 40 različitih kulturnih događaja, nastojeći ljudima iz različitih dijelova BiH otvoriti taj prostor da se pokažu Zagrebu, državljanima Republike Hrvatske, građanima Zagreba, jer duboko vjerujemo da je kultura najbolji oblik suradnje, sporazumijevanja, širenja prijateljstva i boljih odnosa dvije susjedne i prijateljske zemlje. U tom kontekstu, nastavit ćemo s tim aktivnostima i u narednoj godini, a ja vam ovom prilikom želim mnogo sreće i zdravlja u Novoj godini. Mi ćemo se u Veleposlanstvu uvijek truditi da dođemo i svojim prisustvom ohrabrimo i podržimo ovakve manifestacije. Istovremeno, vrata kulturnog informativnog centra BiH su vam otvorena.”
Na kraju programa prikazan je film produkcije Filmastično “Mali grad Velika ljubav” kojeg potpisuje Adnan Karalić. Na filmskom festivalu turističkog i etno filma uvršten je i ovaj film koji zapravo pripada kategoriji dokumentarnog. Film je u velikoj konkurenciji od 102 filma došao do prestižne nagrade Grand Prix.
Tekst i foto: Denis Beganović
